- Kategorija: Novosti
Ovo nije priča za djecu! Pripremite se za najzlokobniju noć u godini!
The Dark Storyteller donosi vam priču o Samhainu – noći kada sve postaje moguće, kada se susrećemo s neobjašnjivim, i kada ono što dolazi na vrata nije prijateljski raspoloženo. Upoznajte pravu pozadinu Halloweena, daleko od današnje komercijalizacije. Vratit ćemo se tisućama godina unazad, do vremena Kelta.
Pridružite se 30.10.2024. u 18:00 u Knjižnici i čitaonici Šenkovec i poslušajte priču o noći koja se pamti kroz povijest, o događajima od kojih se ledi krv u žilama.
Pogledajte plakat Klikom na sliku
- Kategorija: Novosti
Samhain potječe iz drevne keltske duhovne tradicije a svoje uporište nalazi u poljoprivrednoj kulturi starih Kelta.
Kelti kao drevni indoeuropski narod vrhunac svog utjecaja i teritorijalne ekspanzije dosegli su tokom 4. stoljeća prije Krista. Teritorij kojim su vladali protezao se duž cijele Europe od Britanije do Male Azije. No od 3. stoljeća prije Krista započinje njihova povijest slabljenja da bi osvajanjem Galije od strane Julija Cezara njihova neovisnost bila zapečaćena. U Britaniji i Irskoj taj proces tekao je sporije no i tamo je pod političkim pritiscima tradicionalna kultura polako istisnuta.
Samhain se obično slavi od 31. listopada do 1. studenog kako bi se pozdravila žetva i uvela "tamna polovica godine". Vjeruje se da su tog dana spuštene barijere koje postoje između fizičkog i duhovnog svijeta omogučujući komunikaciju između ljudi i onostranog svijeta. Na Samhain se gledalo kao na granični festival koji razdvaja "ljeta i zime, svjetlosti i tame" (Rogers 2002). To je vrijeme "kada je normalni poredak svemira suspendiran" (Rogers, str. 28), a ritualni prijelaz i izmijenjena stanja bili su mogući i očekivani.
Za drevne Kelte Samhain je bio najznačajniji od četiri tromjesečna praznika vatre i održavao se u sredini između jesenskog ekvinocija i zimskog solsticija. To je značilo da su po završetku žetve sljavljenici zapalili veliku vatru u nadi da će zadovoljiti bogove i pomoći regenerativnom poljoprivrednom procesu. Time su se pridružili druidskim svećenicima kako bi uz molitve zapalili zajedničku vatru pomoću kotača koji se smatrao simbolom sunca.
Rani tekstovi predstavljaju Samhain kao obveznu proslavu u trajanju od tri dana i tri noći a nesudjelovanje u proslavi smatralo se da dovodi do kazne bogova koja se obično očitovala u bolesti ili smrti.
Širenjem utjecaja kršćanstva crkveni vođe nastojali su preoblikovati vjerovanja vezana uz Samhain i približiti ga kršćanskim vjerovanjima i dogmama jer unatoč dominaciji kršćanske kulture ostala su postojati vjerovanja i prakse koje nisu bile spojive s dominantnim religijskim načelima a koje su povezane s pretkršćanskim idejama (Jenkins 1994).
Prvi pokušaj slabljena utjecaja Samhaina i pretkršćanskih ideja bio je pape Bonifacija u 5. stoljeću koji je pomaknuo slavlje na 13. svibnja i odredio ga kao dan slave svetaca i mučenika. Papa Grgur III u 8. stoljeću ponovno pomiče datum bliže izvornom no proglašava ga danom Svih svetih (1. studeni) nakon čega slijedi Dušni dan odnosno 2. studeni.
Smatra se da današnje slavljenje Noći vještica u SAD-u i Europi ima svoje uporište u keltskoj kulturi te je povezano sa nekim običajima i vjerovanjima Samhaina.
IZVORI:
https://www.britannica.com/topic/Samhain
https://www.history.com/topics/holidays/samhain
https://www.brown.edu/Departments/Joukowsky_Institute/courses/13things/7448.html
https://irishmyths.com/2022/08/11/samhain/
https://blogs.loc.gov/headlinesandheroes/2021/10/the-origins-of-halloween-traditions/
- Kategorija: Novosti
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige koji je upravo započeo (15.10.-15.11.2024.) posvećen je pripovijedanju (storytelling). Zašto pripovijedanje? Zato što je sa znanstvenog vidika potvrđeno da se prilikom slušanja ili čitanja priče ne pokreće samo jedan već svi dijelovi mozga.
To je vještina koja seže duboko u povijest ljudskog roda jer su se prije pojave pisma prva znanja i informacije dijelile usmenim putem. Pripovijedanje je najstarija metoda učenja a veliku ulogu ima i danas u dječjem razvoju i odrastanju ali i u poslovnom svijetu .
Ljudi su emocionalna bića koja svoje odluke često temelje na emocijama te imaju potrebu povezivanja . Dobro ispričana priča važna je za svaki brend i tvrtku koja postoji na tržištu. Smatra se da je jedan on najboljih storytellera u poslovnom svijetu bio Steve Jobs koji je upravo o pripovijedanju 1994. godine rekao:
„najmoćnija osoba na svijetu je pripovijedač. Pripovijedač postavlja viziju, vrijednosti i plan cijele generacije koja dolazi... a Disney ima monopol na posao pripovijedača.“
Isto tako Steve Jobs bio je strastveni čitač a jedna od omiljenih knjiga bila mu je „High Fidelity“ Nicka Hornbyja. Radi se o fantasy romanu koji govori o vlasniku trgovine ploča i njegovim prijateljima.
Što se tiče djece ona vole slušati priče no te iste priče im također pomažu u učenju o moralnim vrijednostima (bajke i priče) ali i u razvijanju kreativnosti i mašte. Pripovijedanje odnosno slušanje priča utječe na pravilan izgovor i verbalno izražavanje te koncentraciju i pažnju. Pravilnim izražavanjem djeca stječu i prezentacijske vještine koje će im koristiti u kasnijoj budućnosti no isto tako lakše će razumjeti i objasniti radnju lektire.
S obzirom na temu Mjeseca hrvatske knjige ove godine Knjižnica i čitaonica Šenkovec ostvarila je suradnju sa nekim od članica Hrvatskog društva za pripovijedanje „ Logos“ a više o njima možete pročitati na sljedećoj poveznici: https://kreativnistudio-logos.hr/
Naravno, tokom cijelog Mjeseca hrvatske knjige (15.10.-15.11.) moguće je besplatno učlanjenje u knjižnicu no članarina tako upisanih članova važi samo do 31.12.2024.
Isto tako podsjećamo da je ovo vrijeme vraćanja građe bez naknade a to uključuje i onu koja je posuđena prilikom osnutka Knjižnice tj daleke 1999. godine. Knjige bi rekle „dome, slatki dome!“
- Kategorija: Novosti
Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Marijane Perinić "Sve što su mi prešutjeli o muškarcima i ženama: vodič za preživljavanje muško-ženskih odnosa ". Predstavljanje je u srijedu,18.9.2024. s početkom u 19.00 h.
O autorici
Marijana Perinić radi kao spisateljica, kolumnistica, voditeljica, komičarka, imitatorica, menadžerica i turistički vodič , zbog čega su je mediji proglasili najsvestranijom Hrvaticom.
U svijet stand-up komedije ušla je 2007. godine. Iza sebe ima više od 600 nastupa u hrvatskim klubovima te brojna gostovanja diljem regije i svijeta. Pokrenula je prvi tematski stand-up comedy show u regiji o muško-ženskim odnosima „Štiklom u mozak, loptom u dupe“, a vrhunac komičarske karijere joj je imitacija bivše predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Prije 12 godina osmislila je talk-show Ženska priča, u kojem s gostima tematizira važna pitanja i aktualnosti vezane za žene, promovirajući tako snagu ženske solidarnosti i međusobne podrške. Sav prihod od ulaznica donira se za Hrvatski forum protiv raka dojke Europa Donna Hrvatska. Dodatno je autorica i voditeljica dviju televizijskih emisija. Perilica je emisija u kojoj Marijana putuje Hrvatskom i „pere” poznate javne osobe u gradovima u kojima žive ili su odrasli, dok je Introspekcija emisija o osobnom razvoju i međuljudskim odnosima, s ciljem boljeg poznavanja čovjeka. Završila je i četverogodišnji program osobnog razvoja u školi „Integral Personal Development“, a trenutačno je u statusu edukantice integralne-tjelesne psihoterapije.
Iza sebe ima četiri objavljene knjige:“ Gore ne može“, zbirku šaljivih priča sa stand -up comedy nastupa, te tri romana: „Šaka suza, vrića smija“, „Jesi online?“ i „Raskrižje“. S objavljenim knjigama održala je promocije u sklopu turneje po Hrvatskoj u više od 50 gradova. Sve četiri knjige zabilježile su veliko zanimanje publike i medija, a čeka li ista sudbina i novu, petu knjigu, najbolje će procijeniti njezina vjerna publika.
