- Kategorija: Novosti
Mihalj Šimunić (oko 1650.-1699.) rođen je u Nedelišću te je pohađao varaždinsku Gimnaziju da bi 1677. otišao u Zagrebačko sjemenište. Studij teologije završio je u Hrvatskom zavodu u Beču a od 1682. nalazimo ga kao župnika u Donjem Vidovcu.
U svom pastoralnom radu Mihalj Šimunić prepoznat je kao čovjek širokih sposobnosti pa je tako 1687. godine imenovan kanonikom Zagrebačke biskupije ali je u svom životu obnašao i dužnosti šumskog nadzornika, divizora prihoda, a potkraj života nadzirao je katedralne arhive. Također je smatran za jednog od najboljih propovjednika 17. stoljeća.
No njegovi organizacijski i intelektualni potencijali doživjeli su vrhunac u vremenu od 1689. do 1692. godine kada je obnašao dužnost rektora Ugarsko-ilirskog zavoda u Bologni. Sama institucija bila je zadužena za studij i boravak hrvatskih studenata na Bolonjskom sveučilištu.
Po povratku u Zagreb Šimunović je imenovan arhiđakonom kalničkim, gorskim i katedralnim te je tim imenovanjem stekao čast velikog prepošta Zagrebačkog kaptola. Od 1695. godine bio je prefekt a kasnije i rektor Zagrebačkog sjemeništa.
Šimunić je između ostalog autor i dviju knjiga propovijedi: Szlusba marialzka i Fenix pokore.
Služba Marialzka sastoji se od propovijedi koje su posvećene Blaženoj Djevici Mariji i dijeli se na dva dijela. Prvi dio obuhvaća osam propovijedi tematski određenih blagdanima vezanima uz Blaženu Djevicu Mariju dok drugi dio čini sedam kratkih nagovora (opomenkov) prikladnih za sve Marijine blagdane.
Kao što kaže urednik ove knjige, prof. Mihaljević, u književnom smislu propovijedi su barokno napete i dramatične a također ih karakteriziraju veliki kontrasti, retorična pitanja i nabrajanja, istinski propovjednički zanos i radost navještanja koje prate brojni primjeri-pelde iz života čije izvore autor navodi.
Posebnost ovog izdanja je transkripcija i prijevod sa latinskog i kajkavskog na standardni hrvatski jezik te će stoga knjigu predstaviti urednik izdanja Vladimir Mihaljević Kantor koji je priredio prijepis, transkripciju i prijevod te Alojz Jembrih, poznati kroatolog, književni povjesničar, jezikoslovac, slavist i filolog.
Pozivamo Vas da nam se pridružite predstavljanju knjige u Knjižnici i čitaonici Šenkovec 20.3.2024 (Srijeda) u 19:00
- Kategorija: Novosti
Obzirom da se danas obilježava Dan žena u prilogu donosimo kratki popis knjiga koje bismo preporučili zainteresiranim ženama (ali i muškarcima) da ih pročitaju.
Mislimo da se radi o svojevrsnim „klasicima“. Ujedno svim ženama kao i onima koji se tako osjećaju čestitamo 8. ožujak uz misao Nancy Rathburn: „ Jaka žena shvaća da su darovi poput logike, odlučnosti i snage jednako ženstveni kao i intuicija i emocionalne veze. Ona vrednuje i koristi sve darove.“
Margaret Atwood: Penelopeja / Sluškinjina priča
Simone de Beauvoir: Drugi spol
Annie Ernaux: Djevojačke uspomene
Bernardine Evaristo: Djevojka, žena, drugo
Olja Savičević Ivančević: Ljeta s Marijom
Slavenka Drakulić: Nevidljiva žena i druge priče
Alisa Vitti: Ženski kod
Lisa Taddeo: Tri žene
Christiane Norhrup: Žensko tijelo
Clarissa Pinkola Estes: Žene koje trče s vukovima
Rupi Kaur: Tijelo, dom/Med i mlijeko
Elizabeth Gilbert: Jedi, moli ,voli /Grad djevojaka
Kaled Hosseini: Tisuću žarkih sunaca
Emily Nagoski: Budi kakva jesi
Jane Austen: Ponos i predrasude
Lav Nikolajevič Tolstoj: Ana Karenjina
Louisa May Alcott: Male žene
Chimamande Ngozi Adichie:Svi bismo trebali biti feministi i feministkinje
Elif Safak: 40 pravila ljubavi
Elena Favilli, Francesca Cavallo: Priče za laku noć za mlade buntovnice 1 i 2
Tatjana Barat: Priče o neustrašivim hrvatskim ženama
- Kategorija: Novosti
Poklade, karneval ili maškare počinju iza Tri kralja organizacijom prvih maškara, karnevalskim proslavama i pokladnim okupljanjima, a približavanjem pokladnog utorka postaju sve intenzivnije. Svoj vrhunac dosižu vikend prije pokladnog utorka i na sam pokladni utorak koji je ove godine 13. veljače.[1]
Sam običaj ima svoj korijen u rimskim bakanalijama i saturnalijama te je utemeljen na vjerovanjima o magijskom izgonu zlih sila i protjerivanju zime.[2]
U Međimurju Fašnik možemo promatrati kroz sljedeće segmente[3]:
a) Običaje vezane uz vjerovanja (običaji u kući i dvorištu, običaji vezani uz zaštitu zajednice-oboravanje sela, običajna plesanja za bolji urod i tjeranje zla)
b) Običaji vezani uz zabavu (fašnički plesovi u krčmama, odlazak po kvas)
c) Običaji maskiranja grupa i zajednički maskirani obredi
- Kategorija: Novosti
U nadi da ćemo i iduće godine nastaviti ugodnu poslovnu suradnju svim korisnicima, mještanima i poslovnim partnerima želimo sretnu 2024. godinu.
- Kategorija: Novosti
U svijetu kojeg često karakterizira blještavilo i materijalna bogatstva i u kojem se čini da su dobrota, nesebičnost, skromnost i zahvalnost nestali želja nam je podsjetiti da nade ipak ima! Na to nas podsjeća Ivana Brlić Mažuranić u priči „ Šuma Striborova“ kao i u svojim drugim djelima. Sjedeći ispred kamina u svojoj kući Ivana je našla inspiraciju za nastanak Domaćih i Malika Tintilinića. Ognjište i kamin iz kojeg iskaču Domaći pak simboli su središta svakog doma. Svoja djela Ivana Brlić Mažuranić bazira na kršćanskim temeljima kao što je suosjećanje s patnjama bližnjega, ljubavi prema svakome pa i onome koji nanosi zlo, plemenitosti i iskrenosti koje su jače od podlosti i neistina, potrebi vjere u dobro.
Stoga u vjeri i nadi u jedan bolji, humaniji i ljepši svijet svim korisnicima, mještanima, poslovnim partnerima kao i svim ljudima otvorena duha i srca želimo sretan i blagoslovljen Božić!
