Novosti

Noć knjige 2025 logoNoć knjige (ove godine to je 14 po redu) organizira se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) dok se Dan hrvatske knjige obilježava 22.travnja a sve to s nakanom da se skrene pozornost na knjigu i čitanje kao i njihovo značenje za pojedinca i svijet. Tema ovogodišnje Noći knjige su životinje i ljudi. Životinje su od prapovijesti prisutne u svim vidovima ljudskog opstanka i izričaja a kao i ljudi neodvojivi su dio prirode. Sve one od najmanjih do najvećih, imaju svoju ulogu u ekosustavu i doprinose ravnoteži života na Zemlji. No istodobno postavlja se pitanje tretiranja životinja od strane ljudi, iskorištavanja i okrutnosti kojemu su životinje izložene u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

U književnosti i umjetnosti životinje su oduvijek imale posebnu ulogu te su kroz stoljeća sudjelovala u oblikovanju ljudskog pogleda na svijet. Od obljetnica u 2025. obilježava se 110 godina od objavljivanja Kafkinog Preobražaja, 80 godina od objavljivanja Životinjske farme, 105 godina od doktora Dolittlea te 130 godina od objave Knjige u džungli. Snoopy se prvi puta pojavio 1950. godine u stripu Peanuts, a Mickey Mouse započinje izlaziti 1930. U hrvatskoj književnosti životinje kao glavni likovi ostavili su traga u sljedećim djelima: Mačak Džingiskan i Miki Trasi (Vesna Parun), Divlji konj (Božidar Prosenjak), Bijeli jelen (Vladimir Nazor), Ljubavni slučaj mačka Joje (Branka Primorac), Psima ulaz zabranjen (Melita Rundek) itd. S obzirom na sve gore navedeno donosimo Vam u nastavku kviz u kojemu možete testirati svoje znanje o djelima iz književnosti u kojima su životinje u glavnoj ulozi. Sretno!

Silvija Fodor Kolar 2025 predavanjeKnjižnica i čitaonica Šenkovec poziva Vas na predavanje „Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine“ u četvrtak, 24.4.2025. s početkom u 19.00 h.

Predavačica je Silvija Kolar -Fodor a na predavanju možete otkriti kako u vlastitom vrtu  uzgajati i imati hranu dostupnu tijekom cijele sezone. Možete također saznati kako produžiti vrtlarsku sezonu određenim vrstama, što možete uzgajati na vrtu i tijekom zimskih dana, što sijati i više puta u godini te koje kulture pohraniti na najbolji način da su vam dostupne u vrijeme i kad ne rastu na vrtu.

O predavačici: Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima. Predsjednica je udruge "Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

Wilhelm Conrad RontgenRöntgen, Wilhelm Conrad, njemački je fizičar rođen na današnji dan 27.3. 1845. Rontgen je doktorirao 1869. na Politehnici te je radio kao sveučilišni profesor fizike u Strasbourgu, Giessenu, Wurzburgu i Munchenu.
Godine 1895. otkrio je x-zrake, posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja te je time omogućio veliki napredak u medicinskoj dijagnostici. Također je konstruirao rendgensku cijev s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za otkriće rendgenskog zračenja dobio je 1901. prvu Nobelovu nagradu za fiziku. Po njemu su nazvani još i kemijski element ronetgenij, krater na Mjesecu (Rontgen) te planetoid (6401 Roentgen). Umro je 10.2.1923. u Munchenu.

Povodom njegovog rođendana napravili smo kviz koji možete riješiti na ovoj poveznici

Izvor: Röntgen, Wilhelm Conrad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 27.3.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/rontgen-wilhelm-conrad>.

ledenjakSvjetski dana voda obilježava se svake godine 22. ožujka. Ovogodišnja teme je „Očuvanje ledenjaka“ kako bi se naglasila važnost zaštite smrznute vode kao resursa za budućnost. 


Ledenjaci (glečeri) su ključni za život jer je voda nastala otapanjem ledenjaka važan resurs pitke vode i zdravih ekosustava, te se koristi za poljoprivredu, industriju i proizvodnju „čiste“ energije. Brzo topljenje ledenjaka ima veliki utjecaj na ljude i planet. 

Ključne poruke Svjetskog dana voda 2025.:
* Ledenjaci se tope brže no ikad. Planet postaje sve topliji zbog klimatskih promjena, ledenjaci se smanjuju, a vodeni ciklus postaje nepredvidljiv i sklon ekstremima.
* Povlačenje ledenjaka prijeti pustošenjem. Mijenjaju se tokovi otopljene vode, uzrokujući poplave, suše, klizišta i porast razine mora što utječe na živote milijarde ljudi i oštećuje ekosustave.
* Očuvanje ledenjaka je strategija preživljavanja. Samo zajedničkim naporom mogu se smanjiti emisije stakleničkih plinova te se može upravljati vodom na održiv način.

Izvor: https://nzjz-split.hr/svjetski-dan-voda-2025/

Osim toga voda je esencijalna za ljudsko tijelo i ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja. 

Evo nekoliko važnih činjenica o njenoj važnosti:
1. Regulacija tjelesne temperature: Voda pomaže u održavanju optimalne tjelesne temperature kroz znojenje i disanje.
2. Transport hranjivih tvari: Voda je ključna za transport hranjivih tvari i kisika do stanica, kao i za uklanjanje otpadnih tvari iz tijela.
3. Podrška probavi: Voda je neophodna za probavu hrane, pomaže u razgradnji hranjivih tvari i apsorpciji u crijevima.
4. Održavanje ravnoteže elektrolita: Voda pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita, što je važno za pravilno funkcioniranje mišića i živčanog sustava.
5. Zdravlje kože: Dovoljna hidratacija pomaže u održavanju elastičnosti i zdravlja kože, smanjujući rizik od suhoće i iritacija.
6. Podrška funkciji zglobova: Voda je sastavni dio sinovijalne tekućine koja podmazuje zglobove, smanjujući trenje i rizik od ozljeda.
7. Prevencija dehidracije: Dehidracija može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući umor, glavobolje, i smanjenje kognitivnih funkcija.
8. Pomoć u detoksikaciji: Voda pomaže bubrezima u filtriranju i izbacivanju toksina iz tijela.

Zbog svih ovih razloga, važno je redovito unositi dovoljnu količinu vode kako bi se osiguralo optimalno zdravlje. Preporučena količina varira, ali općenito se savjetuje unos od oko 2 do 3 litre dnevno, ovisno o tjelesnoj aktivnosti i klimatskim uvjetima.

Možete testirati Vaše znanje o važnosti vode za ljudsko tijelo i planet na ovoj poveznici

Vesna ParunDrage dame, sretan Vam Međunarodni dan žena! Knjižnica i čitaonica Šenkovec želi vam dan ispunjen inspiracijom, poštovanjem i radošću. Povodom ovog posebnog dana, pozivamo Vas da se zabavite i testirate svoje znanje ispunjavanjem našeg kviza posvećenog značajnim ženama u Hrvatskoj povijesti. Radujemo se vašem ispunjavanju našeg kviza na ovoj poveznici 






Navigacija

Navigiraj me

Prijavite se na naš newsletter Prijava