Poklade, karneval ili maškare počinju iza Tri kralja organizacijom prvih maškara, karnevalskim proslavama i pokladnim okupljanjima, a približavanjem pokladnog utorka postaju sve intenzivnije. Svoj vrhunac dosižu vikend prije pokladnog utorka i na sam pokladni utorak koji je ove godine 13. veljače.[1]
Sam običaj ima svoj korijen u rimskim bakanalijama i saturnalijama te je utemeljen na vjerovanjima o magijskom izgonu zlih sila i protjerivanju zime.[2]
U Međimurju Fašnik možemo promatrati kroz sljedeće segmente[3]:
a) Običaje vezane uz vjerovanja (običaji u kući i dvorištu, običaji vezani uz zaštitu zajednice-oboravanje sela, običajna plesanja za bolji urod i tjeranje zla)
b) Običaji vezani uz zabavu (fašnički plesovi u krčmama, odlazak po kvas)
c) Običaji maskiranja grupa i zajednički maskirani obredi
Sekcija za očuvanje fašničkih običaja „Dragutin Lisjak“ iz Šenkovca, a koja djeluje unutar KUD-a Šenkovec nastoji iz zaborava izvući običaj „oboravanja sela“ pa tako Tihomir Benčić navodi da je spomenuti običaj započinjao ujutro pri čemu se tradicionalnom ophodnjom oko sela i oranjem brazde selo željelo zaštititi od svega zlog i negativnog. Osobe obučene u bijelu odjeću, nogavica vezanih pod zglobovima i natrpanih slamom (naphanci), sa kožuhom na sebi opasuju se lancima na koja vežu veća zvonca. U ruke uzimaju rasuhe te na obraze stavljaju tradicionalne maske. Takva dva „naphanca“ upregnu se onda u jaram te za sobom vuku ornice, vlačugu i plug a njima upravljaju jedan do dva naphanca ili osoba obučena u narodnu nošnju.
Kako je za nekadašnja gazdinstva u Međimurju veliki ekonomski značaj imala perad upravo se ona željela zaštititi od bolesti, grabljivica i štetnika. Prodajom jaja i mesa peradi međimurske gazdarice dolazile su do značajnih sredstava za život. Stoga su gazdarice imale zadaću zaklati crnu kokoš koju su onda očistile i skuhale a perje i ostatke kokoši gazdarica bi bacila preko plota u grmlje čim dalje od kuće oponašajući pri tome pokrete kokoši.
O ostalim običajima možete dodatno saznati na dolje navedenim stranicama a kraj teksta završili bismo običajima i nazivima u Fašničkom tjednu u Međimurju.[4]
Fašnički pondelek-žene idu po kvas. Žene iz pojedinih mjesta srednjeg Međimurja imale su običaj dolaziti u Čakovec u krčme na zabave. Iako su zabave bile ženske pohodili su ih i muškarci no morali su dobro platiti jer bi ih u protivnom žene izbacile van. Upravo se za taj običaj govorilo da „žene idu po kvas“.
Fašnik (fašnički tork)-pucanje bičem, ruženje loncima, čišćenje poda…
Vrteča sreda- završetak radova na kolovratima
Tusti četrtek-do Pepelnice se jede masno i obilno, najava posta i korizme
Čokljavi petek-ne radi se sa iglom, ne šije, „da se kokošima ne zašije rit“
Šepava sobota- samo šepavi ne idu na ples, kuha se hladnetina
Fašnička nedelja-ophodi djece, plesanje mladih
Pepelnica (čista sreda) čisti se posuđe od masti, ide se na misu, pepeljenje
[1] https://hr.wikipedia.org/wiki/Karneval
[2] https://www.enciklopedija.hr/clanak/poklade
[3] Benčić, Tihomir.“Međimurski fašnički običaji“
[4] Benčić, Tihomir.“Međimurski fašnički običaji“
Galerija Fotografija
